Otkaz po dogovoru uvijek je najvišeprofitabilna opcija za podređenog i njegovog šefa koji nisu mogli naći zajednički jezik u provedbi radnih aktivnosti i žele zajedničke radne aktivnosti dovršiti u međusobnom dogovoru. U tom je slučaju poslodavac dužan radniku platiti u cijelosti, kao i izvršiti mu dodatna plaćanja, ako je to predviđeno ugovorom o prestanku radnih odnosa ili drugim propisima organizacije.
Prestani radni odnos izmeđupodređeni i njegov šef sporazumno su mogući samo ako obje strane to žele. U slučaju da jedna od stranaka ne pristane na sklapanje takvog sporazuma, bit će nemoguće sastaviti ga, a u protivnom će čak biti i nezakonit.
Otkaz osobe po ovom osnovutakođer predviđa odgovarajuća plaćanja. Dogovorom stranaka o otkazu, o kojem su se dogovorile dvije strane, poslodavac plaća podređenom:
Međusobni sporazum o otkazu zaposlenika je vrloDobra vijest je da, uz sve isplate zaposlenika, poslodavac u takvom ugovoru može osigurati dodatnu uplatu nakon otkaza sporazumno.
Članak 178. Zakona o radu predviđaotpremnine ne samo za one osobe koje su otpuštene iz organizacije zbog smanjenja ili u vezi s likvidacijom, već i u slučajevima kada je takva novčana naknada predviđena radnim odnosom ili kolektivnim ugovorom. Otkaz sporazumom stranaka uz plaćanje naknade, koji poslodavac utvrđuje samostalno ili se može dogovoriti čak i sa zaposlenikom, izravno je povezan s tim osnovama, tako da potonji nema nikakvih financijskih zahtjeva prema bivšem poslodavcu.
U Zakonu o radu nema određenoguzorak sporazuma o međusobnom prekidu radnih odnosa. Stoga se ovaj ugovor može sastaviti na potpuno različite načine, glavno je da se sastavi u pisanom i duplikatu, kao i uz poštivanje svih potrebnih uvjeta. Uzorak takvog sporazuma nalazi se u nastavku.
Ugovor o otkazu ugovora o radu br. ____ od ___
LLC "Tensnib" kojeg zastupa generalni direktor_______, postupajući na temelju punomoći, u daljnjem tekstu "Poslodavac" i _______, u daljnjem tekstu "Zaposlenik", sklopili su ovaj Ugovor kako je dolje propisano:
1. Otkazati ugovor o radu br. ___, na temelju odredbe 1. dijela 1. članka 77. Zakona o radu Ruske Federacije.
2. Zadnji radni dan je ______.
3. Poslodavac se obvezuje:
4. Ovim sporazumom stranke potvrđuju odsutnost međusobnih potraživanja, što se potvrđuje njegovim potpisivanjem.
5. Međusobni sporazum sklapa se u dva primjerka, koji svaka od strana dobiva u svoje ruke.
6. Potpisi stranaka.
Glavna stvar koju zaposlenik mora znati o završetkuradni odnosi u ovom slučaju je da je otkaz sporazumom stranaka s isplatom naknade sporazum u kojem stranke sve točke utvrđuju neovisno, uključujući i iznos isplate same naknade, koji nije obvezan.
Svugdje ima plusova i minusa, ali u situaciji vezanoj uz sporazumni prekid radnih odnosa ima puno pozitivnih trenutaka.
Prednosti za zaposlenika su sljedeće:
Za poslodavca postoje i pogodnosti:
Čak i u slučaju kada radnja radaodnos se prekida u vezi s potpisivanjem sporazuma o međusobnom pristanku dviju strana i zapečaćen potpisima podređenog i poslodavca, potonji ne bi smio zaboraviti da sav novac koji duguje zaposleniku mora biti uplaćen u roku od vremenski okvir određen zakonom.
Članak 140. Zakona o radu predviđaisplata cijelog novca koji pripada zaposleniku posljednjeg dana zaposlenja kod ovog poslodavca. U skladu s tim, isto pravilo vrijedi i za izračun isplata otkaza po dogovoru stranaka, što znači da posljednjeg dana zaposlenja zaposlenika navedenog u takvom sporazumu poslodavac mora isplatiti sav novac koji je potonji zaradio.
U slučaju da zaposlenik nije bio na godišnjem odmoru, ima pravo na novčanu isplatu za godišnji odmor koji nije iskoristio.
U slučaju prestanka radnog odnosa, prema sporazumu između strana, poslodavac je dužan podređenom platiti:
Građani otpušteni iz organizacije od stranepo dogovoru stranaka može se isplatiti odgovarajuća otpremnina, ali samo ako je to naznačeno u ugovoru o radu zaposlenika ili u kolektivnom ugovoru cijele organizacije. Istodobno, visina otpremnine može biti potpuno različita i ne ovisi o iznosima ostalih obveznih isplata koje zaposleniku pripadaju nakon otkaza.
Dodatne isplate zaposleniku nakon otkazapo dogovoru stranaka, ovo je u osnovi inicijativa samog poslodavca, a čini se tako da zaposlenik zadrži dobar dojam o bivšem šefu i ne govori loše o njemu.
Iznos otpremnine može biti:
U ovom slučaju neće biti važna ni ona samaiznos i sama činjenica isplate naknada otkazom po dogovoru strana, što će u budućnosti poslodavcu omogućiti da ne izgubi reputaciju i ostane iskren pred novim zaposlenicima.
Oporezivanje otpremnina zakonomnije predviđeno samo ako njegov iznos ne premašuje iznos trostruke mjesečne plaće zaposlenika, inače porez mora platiti poslodavac. Dakle, ako je doplata nakon otkaza sporazumno strankama znatno veći iznos od mjesečne zarade za tri mjeseca, tada se plaća porez na dohodak.
Ispravno i dosljedno otpuštanjezaposlenik po dogovoru strana - to je, prije svega, ušteda vremena zaposleniku i poslodavcu koji ne žele nastaviti raditi zajedno. Stoga sve trebate učiniti točno, ispravno i brzo.
Prvo morate sastaviti sam sporazum ookončanje radnog odnosa između stranaka, uz uvođenje svih potrebnih uvjeta koji odgovaraju svakoj od strana. Ovdje je važno pitanje o tome kakve će isplate po otkazu po dogovoru stranaka donijeti zaposlenik po prestanku radnog odnosa s njim. Za brži završetak ovog postupka, prvo treba razmotriti ovo pitanje.
Sporazum o otkazu sporazumom stranakamože se postići tijekom usmenog razgovora, pisanjem zahtjeva poslodavcu od strane zaposlenika s naznakom datuma otkaza, nakon čega će šef na njemu staviti svoj potpis i dati ga na izvršenje kadrovskom odjelu. Nakon toga bit će napisana zapovijed i zapis u trudovima.
Prilikom izdavanja naredbe kao osnove za otkazzaposlenik bi trebao imati samo međusobni sporazum dviju strana; bilo bi nezakonito propisati druge osnove u nalogu. Zato ga zaposlenik, prije potpisivanja naloga, mora pažljivo pročitati, a zatim potpisati.
Sva dospjela plaćanja nakon otkaza premana dogovor stranaka propisani su samo u samom sporazumu, a redoslijedom njihovo spominjanje nije dopušteno. Radna evidencija treba sadržavati evidenciju takvog plana: "Otpušteno sporazumom dviju strana, u skladu s odredbom 1. dijela 1. članka 77. Zakona o radu Ruske Federacije", navodeći broj naloga i datum popunjavanje radnog koda, što potvrđuje potpis stručnjaka za osoblje i pečat organizacije.
Tek nakon poštivanja svih opisanih formalnosti, ovaj se postupak otpuštanja može smatrati u potpunosti završenim.
Nakon uzajamnog dogovora stranakaugovor o radu je završen, a riješena su sva kontroverzna pitanja između zaposlenika i njegovog bivšeg šefa, često se događaju situacije kada nakon kratkog vremena mnogi bivši zaposlenici počnu misliti da je njihovo otpuštanje počinjeno nezakonito, a to je čak i unatoč činjenici da su oni sami dali svoj pristanak na to.
Mnogi od ovih građana nisu zadovoljni samom činjenicomda isplate po dogovoru stranaka po otkazu pod obostrano korisnim uvjetima za obje strane nisu bile toliko velike koliko bismo željeli, a na razne načine pokušavaju izvršiti pritisak na bivšeg poslodavca da plati više novca nego što je već bilo primio. Na temelju toga počinju žalbe na sud.
Zaposlenik je tražio od poslodavca da ih popuniradne odnose, jer nije bio zadovoljan plaćom, a već je pronašao drugi posao za sebe, pogotovo što se međuljudski odnosi dugo nisu slagali sa šefom, na što je poslodavac pristao. Poslodavac je sastavio ugovor u kojem se navodi pod kojim uvjetima će se otkaz postići sporazumom stranaka, kakve isplate pripadaju radniku u ovom slučaju, potonji se sa svime složio i potpisao ovaj sporazum. Kao rezultat toga, pokazalo se da je u njegovom ugovoru o radu utvrđen uvjet da mu se otkazom po dogovoru stranaka isplati odšteta u iznosu od 15.000 rubalja i ne više, a bivši šef platio je samo 11.000, s čime je bivši zaposlenik se složio.
Na ročištu je otpušteni zaposlenik izjavio očinjenica da je bio prisiljen potpisati ovaj sporazum ili prijetio otkazom "pod člankom", jer je šef već davno imenovao drugu osobu koja će ga zamijeniti i tvrdoglavo tvrdio da je otkaz nezakonit. Također je zatražio od suda da ga vrati na posao i od poslodavca prikupi dodatni novac kao naknadu za moralnu štetu.
Sud je, razmotrivši materijale slučaja i sam sporazum,Nakon saslušanja iskaza svjedoka, došao je do zaključka da u radnjama poslodavca nije bilo kršenja zakona o radu, izvršene su mu sve isplate po dogovoru stranaka po otkazu navedenog zaposlenika, uključujući i isplatu doplatak prema ugovoru zaključenom s bivšim šefom. Stoga je na ročištu spomenuti građanin u potpunosti odbio zahtjev.
Sud je također ukazao na činjenicu da su sviisplate po dogovoru strana pri otpuštanju radnika pod obostrano korisnim uvjetima poslodavac vrši na temelju zakona koji predviđa obveznu isplatu plaće i naknadu za godišnji odmor i u ovom slučaju ne uzima u obzir strogo plaćanje koristi.
