Postupak formiranja Vijeća Federacije

Postupak za formiranje Vijeća Federacije Ruske Federacijeje sadržan u mjerodavnom zakonu. Dakle, sastav uključuje 2 predstavnika iz subjekta zemlje. Državno vijeće Ruske Federacije uključuje po jedno iz izvršnog i predstavničkog (zakonodavnog) tijela vlasti tog subjekta.

Kao član dotičnog tijela možebiti imenovan (izabran) za državljanina Rusije, ne mlađeg od trideset godina. U tom slučaju, osoba mora imati pravo izbora i izbora u skladu s ustavnim normama.

Postupak formiranja Vijeća Federacijepredviđa da se članovi - predstavnici zakonodavnih tijela vlasti konstitutivnih entiteta biraju za vrijeme mandata tih tijela, a kada se formiraju - za vrijeme mandata jednokratno izabranih zastupnika.

Predstavnici dvodomne zakonodavne institucije biraju se redom iz svakog doma na polovicu razdoblja djelovanja tog doma.

Postupak formiranja Vijeća Federacije predviđa razmatranje kandidata za izbor za predsjednika.

Predstavnika iz tijela izvršne državne vlasti subjekta imenuje službenik (čelnik izvršnog vrhovnog tijela) subjekta.

Postupak formiranja Vijeća Federacije pretpostavlja tajno glasanje pri izboru predstavnika zakonodavne institucije vlasti. Usvojena odluka formalizirana je odgovarajućom uredbom.

Odluka koju je službenik donio o imenovanjupredstavnik izvršnog tijela osiguran je odgovarajućom uredbom. Ova se uredba u roku od tri dana šalje predstavničkom tijelu državne vlasti subjekta.

Postupak formiranja Vijeća Federacijepredviđa određene uvjete za stupanje na snagu uredbi i odluka o imenovanjima. Primjerice, odluka o primanju predstavnika iz tijela izvršne vlasti u slučaju da na izvanrednom (redovnom) sastanku predstavničkog tijela državne vlasti subjekta dvije trećine ukupnog broja zastupnika neće glasati protiv imenovanja.

Odluke o imenovanju (izboru) članova Državnog vijeća tijela koja su ih usvojila šalju Vijeću Federacije.

Prema zakonskim propisima, formiranje predmetnog tijela dovršeno je početkom 2002.

U skladu s ustavnim normama uspostavljen je popis pitanja koja su nadležna za Državno vijeće. Među njima valja istaknuti pitanja o:

1. Odobravanje promjena u granicama predmeta.
2. Odobrenje predsjedničke uredbe o uvođenju ratnog stanja u zemlji.
3. Imenovanje predsjedničkih izbora.
4. Rješavanje pitanja mogućnosti upotrebe oružanih snaga zemlje izvan njezinih granica.
5. Smjena predsjednika s dužnosti.
6. Imenovanje sudaca Vrhovnog, Ustavnog, Vrhovnog arbitražnog tijela pravde.
7. Imenovanje i razrješenje državnog državnog odvjetnika.

Prema odgovarajućoj ustavnoj odredbi, Državna duma i Vijeće Federacije čine Računsku komoru. Redoslijed njenog djelovanja, njegov sastav utvrđen je zakonom.

Vijeće Federacije nominira između svojih članovaPredsjedavajući, kao i njegovi zamjenici. Oni su zaduženi za interni raspored rada, vode sastanke. Državno vijeće formira povjerenstva, odbore, provodi parlamentarna saslušanja u vezi s pitanjima iz svoje nadležnosti. Istodobno, nedopustivo je formiranje parlamentarnih udruga i frakcija u strukturi tijela.

Pružanje kolegijalnih i operativnihrasprava o svim hitnim pitanjima o aktivnostima Državnog vijeća koja se odnose na trajno funkcioniranje tijela provodi se uz pomoć Vijeća Komore. Ovo kolegijalno tijelo djeluje trajno. Obuhvaća zamjenike predsjednika Državnog vijeća, predsjednika, predsjednike povjerenstava i odbora Vijeća, kao i Povjerenstvo za parlamentarne postupke i pravila.