Suvremeni svijet, kakav vidimo i znamo,to je sigurno postalo tijekom duge evolucije. Ovaj pokret i razvoj utjecali su na sva područja života i svemira, počevši od razvoja samog čovjeka kao pojedinca, a završavajući brzim tehnološkim napretkom. Razvoj gospodarstva i proizvodnje nije stajao, tipovi i oblici vlasništva su se mijenjali. Svoje konačne obrise i definicije dobili su već na prijelazu dvadesetog stoljeća. Tijekom dvadesetog stoljeća promjene u sferi vlasništva nisu bile toliko napredne, za razliku od tehnološkog napretka, ali neke su vrste i oblici vlasništva tek neznatno preobraženi i transformirani.
Koje vrste i oblici vlasništva postoje danas i koji od njih prevladavaju u raznim granama proizvodnje i industrije?
Vlasništvo kao sustav ekonomskogodnosi u različitim sferama života, uključuje podjelu na različite vrste i oblike vlasništva, a harmonija poštivanja socijalnih i ekonomskih zakona u modernom društvu ovisi o toj podjeli. Glavne vrste nekretnina:
Sve vrste imovine postoje i definirajuodređeni društveno-ekonomski sustav. Danas, osim kapitalističke i socijalističke, druge vrste imovine više ne postoje, a ove dvije vrste u svom čistom obliku sve su rjeđe prisutne u svjetskoj ekonomiji. Stoga se veća važnost pridaje različitim oblicima vlasništva koji su usko ovisni o postojećim vrstama vlasništva.
U modernoj ekonomiji postoje tri oblika vlasništva:
Ovi oblici vlasništva djeluju nasuvremeni sustav ekonomskih odnosa nije izoliran jedan od drugog, ali uzimajući u obzir njegove specifičnosti, on se uvijek isprepliće i preobražava. Kao rezultat toga, nastaju mješoviti oblici vlasništva koji se uspješno nadopunjuju i maksimalno iskorištavaju specifične sposobnosti koje su izvorno bile utvrđene u svakom obliku vlasništva. Na primjer, oblici vlasništva u graditeljstvu, posebno u smislu izgradnje općinske ili masovne gradnje, često imaju mješoviti oblik vlasništva.
Svaki oblik vlasništva u modernomDržava ima svoja područja primjene. Na primjer, vlasništvo države uspješno djeluje na području gdje je regulacija tržišta ograničena. Državni i općinski oblici vlasništva također su usko isprepleteni u okviru jednog oblika vlasništva - državnog vlasništva, a razlikuju se samo u teritorijalnom pogledu, gdje postoji i regionalni oblik državnog vlasništva. Ovim oblikom vlasništva raspolažu lokalne vlasti, a ne cijela država. Sva imovina u okviru državnog vlasništva, općinska ili regionalna, u pravilu se ne može prodati ili prenijeti na drugu osobu. Proces isključenja može biti samo u okviru privatizacije, zbog čega privatni subjekti različitih oblika privatnog vlasništva postaju vlasnici.
Vrlo važan problem u razvoju svih oblikavlasništvo države je prevladavanje monopola, što je karakteristično za administrativno-zapovjedni sustav. Iako je ekonomski fenomen monopolizma utjecao i na privatno vlasništvo, država u ovom slučaju ima sve poluge utjecaja na privatni kapital. Bez obzira na to, ali privatno je vlasništvo najučinkovitije u bilo kojem području poslovanja i samo ono služi kao izvor ljudskog blagostanja, jamac njegove neovisnosti i slobode.
