On je dao veliki doprinos simfonijskom stvaralaštvuveliki Ludwig van Beethoven. Peta simfonija postala je pravo čudo, stvoreno rukama briljantnog skladatelja. Ovo je djelo do danas popularno, sluša se i u izvornom obliku i u suvremenoj obradi. Svako glazbeno remek -djelo ima svoju priču o stvaranju, Beethovenova Simfonija broj 5 nije iznimka. Kako je rođena?
Bilo je to vrijeme kada se simfonija počela stvaratiteško za skladatelja, nije najpovoljnije za kreativnost. Genije su neprestano stajale na putu. Beethovena je u početku hromila vijest o gluhoći, a zatim su vojne akcije u Austriji postale uzrok depresije. No, skladateljev je um zarobila suluda želja za stvaranjem tako velikog djela. Povijest stvaranja Beethovenove simfonije broj 5 proizašla je iz stalne autorove depresije. Skladatelj je satima radio, nadahnut novom idejom, a zatim je bacio skice i pao u očaj nekoliko dana, popraćen sumornim mislima. U nekim je trenucima stvaranje potpuno ostavljeno po strani, a on je radio na drugim djelima koja su se, iako sporo, još uvijek kretala naprijed.
Beethovenova Peta simfonija neprestano se mijenjalaskladatelj. Ni na koji način nije mogao postići željeni završetak djela, komponirajući ga u negativnom, a zatim u pozitivnom smislu. Nakon tri godine napornog rada na simfoniji, Beethoven je predstavio svoju kreaciju javnosti. Valja napomenuti da je skladatelj istodobno stvorio dvije simfonije, pa su zbog toga nastale neke poteškoće s numeriranjem. Sasvim je moguće da bi se Beethovenova simfonija broj 5 mogla pokazati kao šesta. To su dva velika djela, a moguće je da je autor, nakon brojnih radnih i stresnih dana, simfonije odredio obrnuto.
Beethovenova Peta simfonija izvodi se danas usvjetske scene. Voljena je, cijenjena, nadahnuta i cijenjena. No, na dan premijere sve je bilo daleko od slučaja, prezentacija je bila iznimno neuspješna, a publika time bila nezadovoljna. Na ovaj ishod utjecalo je nekoliko čimbenika odjednom, a među njima se mogu izdvojiti oni najznačajniji:
No, unatoč prvom neuspjehu, nije.ruglo L. V. Beethovena. Simfonija broj 5, čije je stvaralaštvo ispunjeno tugom i teškoćama, svake je godine dobivala sve veću popularnost i ubrzo je prepoznata kao standard klasične simfonijske glazbe.
Ovo djelo je najambicioznijesva remek -djela autora, ali ima i najtužniju priču o stvaranju. Beethovenova simfonija broj 5 u sebi nosi svu kompozitorovu muku, svu njegovu duševnu bol. Saznavši da više nikada neće čuti, Beethoven je želio smrt. Htio je okončati život, počiniti samoubojstvo. Misli o smrti ponekad ga uopće nisu napuštale, izluđivale su ga, jer je glazba, koju više nikada neće čuti, bila njegova bit, život. No, dugo je razmišljao o postojanju, skladatelj je razmišljao o moći kojom je svaka osoba obdarena. Smatrao je da bi svi, ako to zaista žele, mogli "uzeti sudbinu za grlo", početi je voditi i živjeti, unatoč svim spletkama koje je nanijela. Beethoven je znao da je sudbina nepravedno riješila njegov život, ali mu je dala i ogromnu volju, zahvaljujući kojoj je mogao ponovno čuti glazbu, ne ušima, već srcem. To je skladatelja potaknulo da napiše svoju najbolju simfoniju. Unatoč sudbini, ljudi se rugaju njegovoj bolesti, njemu samom, toliko željnom smrti.
Djelo nije samo zanimljivo idirljiva priča o stvaranju. Beethovenova Simfonija broj 5 postala je jedinstvena, jer je jedina koju je sam skladatelj opisao, što nije učinio s drugim djelima. Ako je autor ostavio sve svoje simfonije bez riječi, dopuštajući ljudima da sami konstruiraju njihovo značenje, onda je šareno naslikao petu, opisujući njezin specifični sadržaj u pismu Schindleru. Ova je simfonija morala ostati u značenju koje je skladatelj u nju uložio. Beethoven je želio prenijeti svakoj osobi sve što je sam htio reći, ali to nije mogao izraziti riječima. Znao je da je ljudima potrebno znanje koje je do njega došlo samo nesrećom. Autor je želio da svaki nesretnik može shvatiti da je sve u njegovim rukama, uključujući život, sudbinu. Sve se to može uzeti pod kontrolu, samo je potrebno razumjeti kako to učiniti. Skladatelj je kroz glazbu pokazao koliko je teška borba, ali ako odete do kraja, imat ćete sretan i šaren kraj.
Dakle, u glazbi vidimo borbu lirskog junakasa zlom sudbinom. Sukob osobe sa sudbinom je očit, otvara se od prvih rešetki. Skladatelj je napisao kako je upravo tako, neočekivano, "sudbina pokucala na naša vrata", usporedio to s nepozvanim gostom koji ne dolazi uvijek s darovima. Beethoven je rekao da je sudbina sposobna uništiti sve jednim potezom, promijeniti život, uništiti poznati svijet snova, učiniti ispunjenje želja nedostižnim snom. Motivi sudbine potpuno prožimaju kompoziciju, čineći je skladnijom i jedinstvenijom. Kao i sva klasična djela, Beethovenova simfonija broj 5 sastoji se od četiri glavna stavka:
Na početku simfonije izravnaradnja lirskog junaka i protudjelovanje sudbine. Ovdje počinje drama, sukob eskalira. Primjetno je da u ovom činu sudbina prevladava nad junakom.
U drugom dijelu dolazi do ispuštanja negativne opozicije. Ovdje se počinje javljati nada u sretan završetak.
Treći dio je najdinamičniji.Ovdje sukob doseže vrhunac, situacija eskalira, oporba postaje sve jača. Lirski junak počinje polako prevladavati, pa u konačnici postoji prednost u njegovu korist.
U finalu se čuje pozitiva. Može se ovako opisati: "Kroz borbu - do zaslužene pobjede."
Dakle, vidimo da ovaj radnije samo standard simfonijske glazbe, već i drame. Na početku članka nalazi se kratka povijest njegovog nastanka. Beethovenova Simfonija broj 5 dokazala je da čak i takva privremena umjetnost kao što je glazba može postati vječna.
Budući da očito postoji borba u sastavu isvladavajući poteškoće, ne čini se čudnim što su njezini redatelji koristili za isticanje najintenzivnijih trenutaka filmova. Dakle, simfoniju možemo čuti u rejting seriji "The Walking Dead". Epizoda pod naslovom "Služba" postaje zastrašujuća uz zvuk simfonije.
Isti rad zvuči u "Ocean's Friends", "Awkward", "I am a Zombie", "Paranoia", "Storming the White House" i mnogim drugim jednako upečatljivim filmovima.
Mnogi su autori, iskorištavajući popularnost simfonije,obraditi u svom stilu. No, to ni najmanje ne kvari original. Naprotiv, nova slika simfonije postaje svježija, zanimljivija i nadopunjena. U svakom novom tretmanu mlađa generacija može pronaći svoj stil. Najpopularnije su jazz, salsa i rock simfonije. Potonji se pokazao zanimljivijim jer rock naglašava sukob, čineći ga napetijim.
