Republika Latvija kao neovisna državapostoji više od 20 godina, do ovog trenutka Latvija je bila članica Saveza sovjeta. Tijekom vremena koje je prošlo od raspada Sovjetskog Saveza, mnogo se promijenilo u ekonomskom, političkom i socijalnom položaju Latvije. Neki su stanovnici zadovoljni promjenama koje su se dogodile, dok su drugi voljni. Također je postojalo mišljenje da je postotak autohtonih Latvijaca vrlo mali u usporedbi s ljudima drugih nacionalnosti koji žive u zemlji. Neki nazivaju Latviju državom iseljenika. Stanovništvo Latvije stalno se nadopunjava emigrantima, ali broj autohtonih se ne smanjuje. Prema pravnicima te zemlje, država se ne može uspoređivati s Australijom, gdje stanovnici gostujućih domova gomilaju autohtone ljude. Republika se s pravom smatra multinacionalnom državom.
Prema izjavama Središnjeg statističkogvlada zemlje, službeno stanovništvo Latvije krajem svibnja 2014. ima manje od dva milijuna ljudi. Stručnjaci vjeruju da je ta brojka katastrofalna i da može utjecati na samo postojanje države. Američka statistička organizacija svrstala je ovu zemlju na treće mjesto po padu stanovništva. Razlozi za tako brz pad broja ljudi povezani su s činjenicom da je rast stanovništva negativan, odnosno broj umrlih svaki dan premašuje broj rođenih. Još jedan problem koji utječe na rast je taj što od svake tisuće ljudi četvero ljudi negdje migrira. Ljudi odlaze kao obitelji u potrazi za pristojnom zaradom, pristojnim životom i samo zbog avanture. Stanovništvo Latvije raspršeno je po cijelom teritoriju, s gustoćom od oko 34 ljudi po kvadratnom kilometru. Prema rezultatima 2010.-2011., Gradsko stanovništvo premašuje ruralno za gotovo 30%: oko 70% stanovništva živi u urbanom području, a 32% u selima.
Stanovništvo Latvije, Litve, Estonije smanjuje se zazbog činjenice da mnoge obitelji iz baltičkih zemalja odlaze živjeti u druge europske zemlje ili Rusiju. Stručnjaci vjeruju da je emigracija postala norma u državi. U travnju 2014. na Latvijskom sveučilištu održana je konferencija na temu emigracije u baltičkim državama i istočnoj Europi. Ovaj problem zabrinjava mnoge znanstvenike, a u potrazi za zajedničkim mišljenjem o njemu su glasno raspravljali. Na ovoj su konferenciji Latvija i Litva proglašene jednom od naj mobilnijih zemalja u Europi koje su članice Europske unije. Iseljavanje je postalo problem demografske situacije, zbog toga se urušava sustav socijalnih jamstava, a ekonomska situacija zemalja je podrivana. Prema statistikama, ljudi iz radne sfere, takozvani radnici srednjeg ranga, najčešće se odlučuju za preseljenje. Ti su ljudi spremni raditi, ali za pristojnije plaće nego što im se mogu ponuditi u njihovoj zemlji.
Stanovništvo Latvije, međutim, kao i druge zemlje,izravno ovisi o razini plodnosti i smrtnosti. Centar za statistički ured objavio je da natalitet u zemlji nastavlja rasti: do kraja 2013. godine broj rođene djece povećao se za gotovo pola tisuće djece u odnosu na prethodno (od veljače do prosinca 2013. rođeno je 18.800 novih stanovnika). No, unatoč tim pokazateljima, rast stanovništva i dalje je negativan - zajedno s natalitetom povećava se i smrtnost. U 2013. godini u zemlji je umrlo preko 26 000 ljudi, pa je stopa smrtnosti premašila natalitet za 7 745 ljudi.
Često se u tisku nedavno čuju riječi"Latvija", "stanovništvo", "broj 2014". Sve je to zbog činjenice da se, unatoč gospodarskom razvoju zemlje, broj ljudi koji u njoj žive svake godine smanjuje. Mnogi osuđuju pristup zemlje EU, tražeći razloge u toj činjenici, drugi demografski problem povezuju s nespremnošću žena da imaju djecu. Žene u zemlji ne žele roditi mnogo djece. U svakoj se obitelji u prosjeku rodi jedno ili dvoje djece, rijetko tko se odluči imati više djece. Zapravo, za sat vremena stanovništvo Latvije povećat će se za 2,3 osobe u smislu stope nataliteta (jedno dijete se rodi svakih 1556,43 sekunde). Istodobno, svaki sat umre 3,2 osobe.
Usporedimo li stanovništvo u Latviji uovisno o spolu, broj žena u zemlji premašuje broj muškaraca. Od srpnja do kolovoza ove godine, muška populacija nije prešla granicu od milijun, a u državi ima nešto više od milijun žena. Omjer muškaraca i žena u postotcima je 46 prema 54. Iako u odnosu na omjer rođene djece, dječaci premašuju djevojčice za 0,054. Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, muška populacija postaje primjetno manja u dobnoj kategoriji građana od 15 do 64 godine, a u dobnoj kategoriji starijoj od 65 godina na ženu dolazi samo 0,48 muškaraca.
Posljednji put službeno stanovništvoLatvija je identificirana 2011. godine. To je učinjeno prepisivanjem svih stanovnika. Popis stanovništva 2011. bio je prvi od pristupanja države Europskoj uniji 2004. godine. Ovaj postupak proveden je na visokoj razini korištenjem novih upitnika, po želji upitnici sastavljeni za popis stanovništva mogli su se popuniti na Internetu: u izjavu su uneseni broj i serija putovnice, identifikacijski kod rezerviranog mjesta. Podaci popisa stanovništva za Latviju izračunati su od 1. ožujka 2011.
Latvija, čija populacijasmanjuje se zbog emigracije građana u druge zemlje, i sama je multinacionalna zemlja, spremna prihvatiti i ugrijati ljude koji žele započeti novi život. Autohtono stanovništvo zemlje, Latvijci, čini nešto više od polovice građana. Kao postotak, Letonci čine 59,6% etničkog sastava. Na drugom mjestu u nacionalnom sastavu Latvije su Rusi. Oni čine 27,57% svih stanovnika zemlje. Imigranti iz Bjelorusije i Ukrajine također žive u baltičkoj državi: Bjelorusi čine nešto više od 3%, a Ukrajinci - do 3% svih stanovnika. Etnički sastav zemlje uključuje malu skupinu Litavaca i Poljaka, 1,33%, odnosno 2,37%. Etnički sastav ne završava na ovom popisu: Židovi, Grci, Kazahstanci, Rumunji čine preostali postotak stanovništva.
Stanovništvo Latvije je malo, stvarnosituacija s brojem je nešto niža od službene. No, unatoč svim problemima, Latvija je na 47. mjestu ljestvice država koje se smatraju prilično dobrim za život. Ova je zemlja članica schengenske zone, od 2004. godine jedna od zemalja Europske unije, pa oni koji žele postati dijelom Europe za svoje prebivalište biraju Latviju. Većina emigranata iz zemalja ZND-a i Ruske Federacije pokušava postati građanima ove male države.
Očekivano trajanje života ljudi u Latviji je oko 72 godine, dok žene u zemlji u prosjeku žive 11 godina duže od muškaraca: očekivano trajanje života za žene je 78 godina, a za muškarce - 67.
Prema statistikama, brojstanovništva u Latviji svake se godine znatno smanjuje. Stručnjaci kažu da broj ljudi koji žive u zemlji nikada neće premašiti 2 milijuna. Tijekom posljednjih 20 godina nije postojao trend povećanja broja, pa se ne vrijedi nadati da će u kriznim vremenima natalitet premašiti stopu smrtnosti. Od 2012. godine stopa pada stanovništva znatno se usporila zbog povećanja nataliteta u svim regijama zemlje. Stopa nataliteta posebno se povećala u Rigi - za 7%, a u regiji Rigi - za 3,1%. Prema CSB-u u Latviji, stope nataliteta u 12 regija prilično su visoke, ali ni stope smrtnosti ne opadaju. Da bi populacija rasla, potrebno je da svaka obitelj ima barem troje ili četvero djece.
