Jedno od obilježja staljinističkog režima jeiseljavanje autohtonih naroda iz njihovih rodnih krajeva. Prema istraživanju povjesničara, za vrijeme SSSR-a deložirani su predstavnici 61 nacije. Koji je bio razlog staljinističkih represija? Zašto Balkari slave Dan preporoda Balkanaca? Kakva je Kabardino-Balkaria danas?
11. ožujka 1944. bilo je 37 tisuća Balkaraukrcani u vagone za prijevoz stoke. Među interno raseljenim osobama nisu bili samo civili, već i poznati predstavnici političke elite i umjetnosti. Službeni razlog deportacije bilo je sudjelovanje Balkara u kolaboracionističkim skupinama koje su djelovale u interesu nacista tijekom rata. Prema neslužbenoj verziji, oslobođeni teritoriji trebali su biti pripojeni Gruziji i tako postati obrambena crta na sjeveru Velikog Kavkaza.
Operacija oslobađanja zemlje išla je brzo, uu roku od 2 tjedna. 28. veljače Beria je predložio Staljinu da deložira Balkare, a 11. ožujka ljudi su bili prisiljeni preseliti se u Kazahstansku, Kirgišku, Uzbekistansku, Tadžikistansku, Irkutsku SSR i na Daleki sjever.
Prošlo je 13 godina, a prema potpisanim uredbama1956. i 1957. Turci, Hemshili, Kurdi, Krimski Tatari i drugi narodi koje je Prezidium Vrhovnog sovjeta deportirao dobili su službeno odobrenje za povratak. U to se doba Balkarska SSR ujedinila s Kabardom.
Povratna migracija, započeta 1956. godine, dovršena je tek 1979. godine, kada je 90% predstavnika naroda napustilo teritorije koje su okupirali u stranoj zemlji.
Nakon raspada SSSR-a, deportacija naroda prepoznata je kao čin genocida na državnoj razini, a žrtvama je isplaćena materijalna šteta u iznosu od 35 tisuća rubalja.
Europski parlament priznao je preseljenje Inguša i Čečena kao čin genocida.
Unatoč dugoj povijesti, ovaj je praznik mlad- Dan preporoda naroda Balkara obilježava se tek od 1994. godine, nakon što je potpisan ukaz predsjednika KBR-a. Danas je cijela republika sretna zbog ovog važnog dana: stanovnici svakog grada i sela pripremaju razne svečane događaje, a navečer se na nebo u čast ovog dana pokreće vatromet.
No, praznik se najslikovitije obilježava u glavnom gradu, uNalchik. Već ima svoje tradicije i običaje. Na primjer, svake se godine cvijeće polaže na spomenik Kaisyn Kuliev, narodnom pjesniku i dobitniku dviju nagrada: Lenjinu i Državi (RSFSR).
Konjičke povorke održavaju se i godišnje iauto reli. 28. ožujka 2017. na skupu je sudjelovalo stotinjak terenaca, a sudionici su se okupili iz cijelog Sjevernog Kavkaza. SUV-ovi započinju put od željezničke stanice - od mjesta gdje su se Balkari vratili nakon 13 godina progonstva. Konjička povorka odvija se prije početka mitinga. Ovaj korak je počast prošlosti kao simbol dobrih vijesti koje je jahač donosio kući. 2017. godine po prvi puta povorka konja i automobilski miting nisu započeli u Kašhatauu (selu u četvrti Čereški), već u Nalčiku, u blizini željezničke stanice. Mjesto nije izabrano slučajno - Balkari su se ovdje vratili iz svog dugogodišnjeg progonstva.
2017. održan je i još jedan važan događaj za ljude - otvaranje uličice u čast ovog povijesnog događaja odvijalo se u svečanom ozračju.
Dan oživljavanja Balkara nije jedini državni praznik. Osim njega, slave Dan Republike i Dan Čerkeza (1. odnosno 20. rujna).
Dan Republike obilježava se od izdavanja novog Ustava - od 1997. godine, a datum se poklapa s danom formiranja Kabardian SSR-a.
Kabardino-Balkaria je islamska republika i ovdje se svake godine obilježavaju islamski praznici čiji je datum postavljen u hidžri.
U republici se održavaju i sveruski praznici.
Svi praznici Kabardino-Balkarije održavaju se vedro i u skladu s nacionalnom tradicijom.
Svake godine, osim praznika, Balkari odaju počastpoštovanje i nezaboravni posebni datumi u kojima su se događali važni povijesni događaji. Tu spadaju Dan sjećanja na žrtve protjerivanja naroda Balkar (8. i 9. ožujka) i Dan sjećanja na Čerkeze - žrtve rusko-kavkaskog rata (21. svibnja).
Svi praznici i dani za pamćenje u republici su neradni.
Dan oživljavanja Balkanaca nije samo praznik. Simbol je pobjede duha običnog naroda nad rasizmom i etničkim čišćenjem.
