Sastav rječnika ruskog jezika je neprestanonadopunjavali. Za taj su postupak uz imenicu zaslužni i pridjevi. Ogromnu ulogu u tome ima morfološka tvorba riječi iz različitih dijelova govora: od imenice (ljut, staklast, lisica), od glagola (strpljiv, pričljiv, lažljiv), i od ostalih pridjeva (sivo-bež, kiselo-slano).
U današnjem ćemo se članku osvrnuti na način tvorbe pridjeva sufiksom -ist-. Sufiksni način tvorbe riječi nije samo najpopularniji, već i najučinkovitiji.
Primjeri pridjeva s nastavkom -ist-:
šuplje, maglovito, zrnasto, pahuljasto, sjenovito, širokih ramena, glasno, srebrnasto, isprekidano, kotrljajuće se, njuškasto, želatinozno, plavokoso itd
Kao što vidite, u sufiksu -ist- može se koristiti samo samoglasnik "i": glinoviti, valjajući se... Sufiks -est- za pridjeve jednostavno ne postoji.
Opisani dio riječi smatra se vrlo aktivnim.U procesu tvorbe riječi dobivaju se pridjevi s nastavkom -ist- i završetkom -y / aa / oe / s (ovisno o spolu i broju). Stvorene nove riječi poprimaju nekoliko značenja:
Sinonimi za -ist- su i drugi sufiksi: -ast- i -at-. U nekim slučajevima srodne riječi s nastavkom -ist- mogu se zamijeniti pridjevima s -ast-. Na primjer, buha i buha... "Buha" se u modernom govoru koristi puno češće od buhe, iako je to relativno nova riječ. U Dahlovim rječnicima nema takvog pridjeva, ali postoji njegov analog s jednim korijenom.
Još jedan primjer slične zamjene riječi sSufiks -ist- možemo smatrati parom - "cvjetni" i "šareni". Sedamdesetih godina borci za čisti ruski jezik počeli su oštro istupati protiv pridjeva "šaren". Nisu razumjeli značenje njegove uporabe, jer je u jeziku postojala još jedna, ugodnija za uho riječ - "cvjetna". Doista, može se činiti čudnim, ali pridjev "šaren" također je sasvim nov, a u Dahlovom rječniku potpuno ga nema. Pojam "cvjetan", "cvjetan" imao je nekoliko značenja:
1. ... tkanina; tkanina s uzorcima, svijetle boje;
2. ... livada s mnogo cvijeća i leptira;
3. ... jezik; pompozan, glasan, sa živopisnim govornim uzorcima.
Sada riječ "cvjetno" zvuči prirodnosamo u značenju "cvjetna livada" i "cvjetni jezik". Izraz "šarene tkanine" više se ne koristi tako često, a većina ljudi koji govore ruski umjesto toga reći će "šarene tkanine". Sviđalo se to nekome ili ne, sufiks -ast- na kraju je mogao zamijeniti -ist-.
Vratimo se prvom primjeru: buha-buha.Ovdje možemo uzeti u obzir pridjeve sa sufiksom -ist- i pravilo koje vrijedi u ovom slučaju. Koje zvukove (govorni jezik) i slova (pisani govor) treba koristiti prije sufiksa?
Pridjev "buha" ne može se smatratiispravno. U takvim slučajevima ne možemo koristiti [x] s ovim sufiksom pri radu s pridjevima. Imajte na umu da je u imenicama ta upotreba ispravna - mazohista... Za pridjeve se zvuk mijenja iz [x] u [w].
Zvukovi (i slova) također su primjeri ispravnih kombinacija:
Sljedeći se zvukovi / slova koji se javljaju na kraju imenica, kada su povezani sufiksom, izmjenjuju se:
Sufiks -ist- može se pojaviti nakon nekoliko samoglasnika: "e" (serpentina), "otprilike" (laminat), "y" (prugast). Ti se samoglasnici ne mogu kombinirati sa sufiksima -ast- i -at-, pa se ovaj slučaj može smatrati jedinstvenim. Meki znak može se koristiti i prije -ist-. U ovom su slučaju nastala dva pridjeva: osjetljiva i potok.
Zanimljivo je pitanje stresa u Hrvatskojgore spomenuti pridjevi s nastavkom -ist-. Ispada da kod njih stres može pasti i na korijen (kvrgav, huliganski) i na sam sufiks (petljasti, mišićavi).
Pogledajmo detaljnije svaki slučaj:
Moguće je i malo odstupanje od utvrđene norme upotrebe stresa. U ovom slučaju može se primijeniti novo pravilo i pridjevi s nastavkom -ist- mogu imati dvostruko naglašavanje.
Primjeri uključuju:pridjev "mišićav", izveden od imenice "mišić" i "šećer", izveden od riječi "šećer". U drugom primjeru naglasak na korijenu najčešći je u svakodnevnom govoru, ali prihvatljiv je i slučaj sa naglašenim sufiksom.
Sufiks -ist- može se pridružiti imenimasvoj, što rezultira kvalitetnim pridjevima. Praktički ih ne koristimo u suvremenom razgovornom govoru, ali ta metoda zaista postoji i nalazi se na stranicama književnih tekstova.
Stvoreni kvalitativni pridjevina sličan su način dio opće deklinacijske paradigme pridjeva (završeci -th i -th) i opisuju kvalitetu svojstvenu određenom predmetu.
Dakle, pridjevi "Ivanist" i "Ekaterinist", izvedeni od "Ivan" i "Ekaterina", pokazatelji su takve osobine koja je svojstvena subjektima s ovim imenima:
Catherine cipele su cipele određenog stila i stila koje Catherine obično nosi, podsjećaju na vlasnika ovog imena, čak i ako drugi ljudi mogu nositi takve cipele.
Da biste učvrstili proslijeđeni materijal, obrazacpridjev s nastavkom -ist- od dolje navedenih imenica. Nakon završetka praktičnog zadatka možete provjeriti naše odgovore koje ćemo ostaviti na kraju članka.
Twist, vrijeme, ulomak, sjena, suza, kamen, svitak, hrpa, grana, zelenilo, glina, kremen, vlakno, kvrga, mrlja, trnje, pljusak.
Nadamo se da smo vam pomogli da razumijete pridjeve s nastavkom -ist- i pravila koja se odnose na njih.
Odgovori na zadatak: uvijanje, porozno, naglo, sjenovito, naglo, stjenovito, valjano, runasto, razgranato, zeleno, ilovasto, silicijsko, vlaknasto, kvrgavo, pjegavo, trnovito, ljuskavo.
