Danas je ruski jezik kao fenomen u razvojurijetko viđen. Svi su navikli na to, koriste riječi automatski, ponekad čak i bez razmišljanja. I to je razumljivo, jer smo izvorni govornici ruskog jezika. Međutim, polazeći od istog, barem bi se ponekad trebalo zanimati za njegovu povijest i specifičnosti. Tijekom stoljeća pretrpio je promjene, iskorijenile su se stare riječi, dodavale su se nove, abeceda je također postala drugačija. Ruski jezik kao fenomen u razvoju potpuno je jedinstveno kulturno nasljeđe.
Mnoga stoljeća razdvajaju trenutni ruski jezikod one na kojoj su komunicirali naši daleki preci. Mnogo se toga promijenilo u ovom vremenu. Neke su riječi postale potpuno zaboravljene, zamijenjene su novim. Gramatika se također promijenila, a stari su izrazi dobili sasvim drugačije tumačenje. Pitam se kada bi moderna ruska osoba upoznala nekog od naših dalekih predaka, bi li oni mogli razgovarati i razumjeti se? Definitivno da, unatoč činjenici da se brzi život promijenio s jezikom. Veliki dio toga se pokazao vrlo stabilnim. I govor predaka mogao se razumjeti. Znanstvenici-filolozi proveli su zanimljiv i mukotrpan eksperiment - uspoređivali su Ožegov rječnik s "Rječnikom ruskog jezika XI-XVII stoljeća". Tijekom rada pokazalo se da je otprilike trećina riječi srednje i visoke frekvencije jednake jedna drugoj.
Jezik kao fenomen koji se razvijao je postojaouvijek, od trenutka kad su ljudi počeli razgovarati. Promjene koje se u njemu događaju nezaobilazni su spoj povijesti jezika i to apsolutno bilo kakve. No, budući da je jedan od najbogatijih i najraznovrsnijih, zanimljivije je promatrati kako se razvija ruski jezik. Mora se reći da su uglavnom uvjeti za funkcioniranje jezika promijenjeni zbog političkih kataklizmi. Utjecaj medija je rastao. To je utjecalo i na razvoj ruskog jezika, čineći ga liberalnijim. Promijenio se i odnos ljudi prema njemu. Nažalost, u naše se vrijeme malo ljudi pridržava književnih normi, neformalna komunikacija sve se više širi. Kao rezultat toga, periferni elementi žanra postali su središte cjelokupnog jezičnog sustava. To se odnosi na narodni jezik, sleng i žargon.
Treba napomenuti da je jezik fenomen u razvojuu svim regijama naše ogromne države. A nove norme leksikologije pojavljuju se i u javnom govoru iu određenim regijama Rusije. To se odnosi na dijalektizam. Postoji čak i takozvani „Moskva-Petersburški rječnik“. Unatoč činjenici da su ovi gradovi međusobno prilično bliski, njihovi dijalekti se razlikuju. Poseban dijalekt može se promatrati u regijama Arhangelsk i Vjatka. Postoji ogroman broj riječi koji zapravo označavaju potpuno obične pojmove. No, kao rezultat, ako koristite ove izraze, stanovnik Moskve ili Sankt Peterburga takav sugovornik neće razumjeti bolje nego ako govori nacionalnim bjeloruskim jezikom.
Jezik kao fenomen koji se razvija nije mogao pobjećiuvođenje u nju slengovskih izraza. To se posebno odnosi na naše vrijeme. Kako se danas razvija jezik? Ne na najbolji način. Redovito se ažurira izrazima koje mladi ljudi najčešće koriste. Filolozi smatraju da su te riječi vrlo primitivne i nemaju duboko značenje. Oni također uvjeravaju da je starost takvih izraza vrlo kratka i da neće dugo živjeti, jer ne nose nikakav semantički teret, nisu zanimljivi za inteligentne i obrazovane ljude. Takve riječi neće uspjeti zamijeniti književne izraze. U stvarnosti se, međutim, može primijetiti suprotno. Ali općenito, to je već pitanje razine kulture i obrazovanja.
Povijesne promjene ne mogu utjecatibilo koji aspekt jezika - oni u potpunosti i potpuno utječu na sve, počevši od fonetike i završavajući sa specifičnostima konstruiranja rečenice. Moderna abeceda potječe od ćirilice. Imena slova, njihov stil - sve se to razlikovalo od onoga što imamo sada. Naravno, uostalom, u davnim se vremenima koristila drevna slavenska abeceda. Prvu je reformu proveo Petar Veliki, koji je isključio neka slova, dok su druga postala zaokruženija i pojednostavljena. Promijenila se i fonetika, odnosno zvukovi su se počeli izgovarati drugačije. Malo ljudi zna da je tih dana bio izražen meki znak! Izgovor mu je bio blizu „O“. Usput, isto se može reći i za čvrsti znak. Samo je izgovarano kao "E". Ali tada su ti zvukovi nestali.
Ruski jezik kao fenomen u razvoju doživio jepromjene ne samo u pogledu fonetike i izgovora. Postupno su u nju uvođene nove riječi, najčešće posuđivane. Primjerice, posljednjih godina u našu su se svakodnevnicu čvrsto učvrstile sljedeće izreke: datoteka, disketa, emisija, film i mnoge druge. Činjenica je da se ne mijenja samo jezik, već se događaju i promjene u životu. Stvaraju se novi fenomeni, koji se moraju imenovati. Sukladno tome, pojavljuju se i riječi. Inače, stari izrazi koji su odavno utonuli u zaborav nedavno su oživljeni. Svi su već zaboravili na takvu adresu kao što su "gospodo", nazivajući svoje sugovornike "prijateljima", "kolegama" itd. Ali nedavno je ta riječ ponovno ušla u ruski razgovorni govor.
Mnogi izrazi napuštaju svoje stanište(odnosno iz profesionalnih jezika određenog profila) i uvode se u svakodnevni život. Svatko zna da informatičari, liječnici, inženjeri, novinari, kuhari, graditelji i mnogi drugi stručnjaci u određenom polju djelatnosti komuniciraju na „svojim“ jezicima. A neki od njihovih izraza ponekad se počinju upotrebljavati posvuda. Također treba napomenuti da je ruski jezik također obogaćen zbog tvorbe riječi. Primjer je imenica "računalo". Uz pomoć prefiksa i sufiksa stvara se nekoliko riječi odjednom: informatizacija, računalni tehničar, računalo itd.
Bilo kako bilo, sve što se učini je danajbolji. U ovom slučaju, ovaj izraz također djeluje. Zbog slobode oblika izražavanja počela se javljati tendencija ka takozvanom stvaranju riječi. Iako se ne može reći da se uvijek pokazalo uspješnim. Naravno, formalnost koja je bila svojstvena javnoj komunikaciji oslabila je. Ali, s druge strane, leksički sustav ruskog jezika postao je vrlo aktivan, otvoren i "živ". Komuniciranje jednostavnim jezikom olakšava ljudima razumijevanje jedni drugih. Svi su fenomeni dali određeni doprinos leksikologiji. Jezik kao fenomen u razvoju postoji i danas. Ali danas je to svijetla i izvorna kulturna baština naših ljudi.
Želio bih napomenuti da je ruski jezik -fenomen u razvoju koji danas zanima mnoge ljude. Znanstvenici iz cijelog svijeta to proučavaju i uče specifičnosti koje su mu svojstvene. Društvo se razvija, znanost također napreduje velikim koracima, Rusija razmjenjuje znanstveni razvoj s drugim zemljama, provode se kulturne i gospodarske razmjene. Sve to i mnogo više uzrokuje potrebu za svladavanjem ruskog jezika među građanima drugih zemalja. U 87 država posebna se pažnja posvećuje njegovom proučavanju. Otprilike 1.640 sveučilišta predaje ga svojim studentima, deseci milijuna stranaca željni su svladavanja ruskog jezika. Ovo su dobre vijesti. A ako naš ruski jezik kao fenomen u razvoju i kulturno nasljeđe pobuđuje takav interes među strancima, tada bismo mi, njegovi govornici, trebali njime tečno govoriti.
