Tijekom razdoblja političke represije velikibroj ljudi. Ljudi različitih nacionalnosti patili su od sovjetskog režima. Ako je osoba bila pod sumnjom i najmanjeg očitovanja antisovjetskih uvjerenja, njezina je sudbina postala nezavidna. Spomenik žrtvama političke represije podignut je u jednom gradu u Rusiji - Sankt Peterburg je postao prvi grad koji je ovjekovječio ove strašne događaje u životu naše zemlje. Postavljen je u listopadu 2016. godine, a planirano je i postavljanje spomenika u Moskvi.
Dan sjećanja na žrtve političke represije služikako bi odali počast žrtvama brutalnosti sovjetskog režima. Na današnji dan 2016. godine, stanovnici Sankt Peterburga okupili su se na različitim lokacijama diljem grada kako bi počastili uspomenu na članove svoje obitelji, od kojih su mnogi poslani u zatvor zbog laži i klevete ili ubijeni pod sumnjom sovjetskog režima.
U Sovjetskom Savezu kriteriji prema kojima ljudibili označeni kao disidenti, bili su prilično neodređeni. Unatoč razlozima, spomenik žrtvama političke represije podignut je u čast svake osobe koja je stradala u ovom teškom razdoblju. To su bili ljudi koji se nisu htjeli odreći svoje religije, poljoprivrednici koji su posjedovali višak zemlje, filozofi i pisci osumnjičeni za antisovjetsku propagandu. Osim toga, širok spektar etničkih skupina i nacionalnosti također je bio predmet represije, uključujući Poljake, Nijemce i krimske Tatare. Bilo koja osoba koja je imala i najmanje znakove antisovjetske sklonosti bila je pogođena željeznom šakom sovjetskog režima.
Novi spomenik žrtvama političke represijebit će postavljen na moskovskoj aveniji Saharov 2017. godine. Prema dokumentima na web mjestu vlade, država. Muzej povijesti GULAG-a iznio je ovu inicijativu na zahtjev predsjednika Putina. Nakon što je ovu inicijativu odobrila Komisija gradskog parlamenta Moskve za spomeničku umjetnost u veljači 2015., svatko je mogao ponuditi vlastiti dizajn prema kojem će se izraditi spomenik žrtvama političke represije.
Prema službenim podacima, spomen obilježje će biti danonaziv "Zid tuge". Lavovski dio sredstava za njegovu izgradnju morat će dodijeliti država. Otvoren je i fond u kojem su ljudi mogli dati novac za izgradnju spomen obilježja. Već je prikupljeno više od 750 000 rubalja.
Vladimir Putin naredio je podizanje spomenikakoja će biti stvorena u Moskvi kako bi se prisjetili ljudi koji su patili u ovom teškom vremenu. U skladu s dokumentom objavljenim na web mjestu vlade, podnesene su prijave za izradu skice prema kojoj će se stvoriti spomenik žrtvama političke represije u Moskvi. Odlučeno je napraviti spomen obilježje prema skicama Georgija Frangulyana, kipara iz Gruzije.
Memorijal "Zid tuge", koji je stvorio Georgy Frangulyan, pojavit će se, navodno, na Aveniji Akademik Saharov. Planirano je da se spomenik postavi u listopadu sljedeće godine (2017.).
Druga Frangulyanova djela uključuju kip pjevača Bulata Okudzhave, skladatelja Arama Hachaturiana u Moskvi i bogati nadgrobni spomenik bivšeg predsjednika Borisa Jeljcina.
Spomen obilježja počela su se pojavljivati 1990-ihljudi koji su patili i umrli od sovjetskih vlasti. Najpoznatiji od njih je nametljivo djelo umjetnika Mihaila Šemjakina, istaknutog člana Lenjingradske unije umjetnika. Želio je raditi ne zatvarajući se okvirima, zbog čega je doslovno protjeran iz rodne zemlje. Tek nakon nekog vremena uspio se vratiti u domovinu.
Poznate egipatske sfinge sa Sveučilištanasipi su postali prototip dviju figura, koje su izdaleka gotovo nevidljive u granitnom krajoliku nasipa Neve u gradu Sankt Peterburgu. Spomenik žrtvama političke represije najbolje je pogledati izbliza. Iz neposredne blizine sfinge su neobično mršave, s istaknutim rebrima. Možete vidjeti da su polovica njihovih lica gole lubanje. Što to znači, može razumjeti čak i osoba koja nema saznanja o tim događajima. U zemlji postoji nestašica robe, glad. Broj stanovništva se smanjuje. A vladu brine ono što ljudi o tome misle i govore. Bila je teška situacija. Ali trenutno se posljedice ovih vremena praktički ne odražavaju u modernom životu.
Ukrašeni su gornji pijedestali dviju sfingabrončane ploče s citatima poznatih pjesnika i književnika koji su bili žrtve represije. To je potpis diplomata Raoula Wallenberga i drugih. Između dvije sfinge koje krase spomenik žrtvama političke represije nalazi se kompozicija granitnih blokova s prozorom između njih, koji simboliziraju prozor zatvorske ćelije.
Vjeruje se da je umrlo nekoliko milijuna ljuditijekom represije u Sovjetskom Savezu, koji je vrhunac postigao u masakrima i broju zatvorenika krajem 1930-ih pod vodstvom Josipa Staljina.
Mnogi povjesničari tvrde da je najekstremnijirazdoblja sovjetske represije, poput Crvenog terora i staljinističkih čistki, bila su statistički najveći sustavni pad stanovništva. Unatoč sovjetskoj rehabilitaciji u post Staljinovim godinama, broj žrtava koje su mogle biti žrtve represije iznosi desetke milijuna, a taj broj raste do danas. Mnoga imena ovih žrtava još nisu otkrivena. Spomenici žrtvama političke represije u Rusiji postavljaju se s razlogom. Ti se događaji ne smiju zaboraviti. Neka se svi sjete što je sovjetski totalitarizam. Ti događaji ne bi trebali stajati po strani, niknuti u zaborav.
Veliki broj imena, čiji je popis biosastavljena za širu javnost, pročitana je naglas na spomen obilježjima 30. listopada. Tijekom sastanka istaknuto je da vlada nije obraćala pažnju na ovu temu.
