/ / Poljoprivredna statistika na prijelazu XVIII-XVIIII stoljeća

Poljoprivredna statistika na prijelazu iz XVIII u XVIIII stoljeća

Recimo kroz cijelo vrijemesmisleno postojanje čovječanstva, statistika, u jednoj ili drugoj mjeri, bila je prisutna u životima ljudi. S obzirom na činjenicu da je poljoprivreda bila osnovna vrsta aktivnosti za veliku većinu naroda, statistički proračuni počeli su se pojavljivati ​​ranije i intenzivnije u industriji dna. Ako takav čimbenik smatramo poljoprivrednom statistikom na ogromnim prostranstvima moderne Rusije, vrijedno je primijetiti činjenicu da je ovaj aspekt nastao u relativno prihvatljivim granicama tek u 18. stoljeću. Štoviše, gotovo cijelo 19. stoljeće provincijske knjige vodile su evidenciju isključivo zasijanog žita i ubranih, zasijane površine nisu ni na koji način uzete u obzir, što je, naravno, onemogućilo utvrđivanje prinosa. I tek u 1882-1883. Godine prikupljene su informacije o provincijama zasijanih površina.

Središnji statistički odbor dobio je relativan prinos

Poljoprivredna statistika na prijelazu18.-19. stoljeće bilo je prilično površno. To je zbog činjenice da su informacije u ogromnoj većini prikupljali dobrovoljni dopisnici prema riječima vlasnika zemljišta. Treba napomenuti da je gotovo do 1903. zasijana površina bila podijeljena u samo dvije kategorije - vlasništvo i dodjela. I tek s promjenama u radu Središnjeg statističkog odbora 1904. godine, na neki način se povećavala gradacija zemljišta, pojavila se privatna, kupljena, zakupljena i dodijeljena zemlja.

Zanimljiva je činjenica da osimizravno iz Središnjeg statističkog odbora, statistika usjeva zanimala je i Ministarstvo poljoprivrede, kao i ruralnu industriju, koja pripada Ministarstvu državne imovine i poljoprivrede. U isto vrijeme, zasijane površine, naravno, također nisu uzete u obzir. Zanimljiva je činjenica da se u ovom razdoblju statistika ratarske proizvodnje, točnije, prinosa žitarica i drugih usjeva provodila u tzv. Ovo je relativna jedinica mjere koja karakterizira omjer zasijane sirovine i ubranog usjeva. Na primjer, pokazatelj „sam dva“ značio je da je u početku posijano upola manje, recimo, žita nego što je kasnije sakupljeno.

Statistika stoke

Jasno je da čak i u relativno ranoj fazinjenog formiranja, poljoprivredna statistika nije se mogla ograničiti ni na banalni prikaz uzgojenog žita i ostalih poljoprivrednih kultura. Naravno, u određenoj mjeri se zadržavao i broj stoke. Broj dostupne stoke uvršten je u iste pokrajinske knjige, koje su u to vrijeme bile glavni izvor informacija. Vrijedi napomenuti da je statistiku stoke na kraju 18. stoljeća vodio veterinarski odjel Ministarstva unutarnjih poslova (od 1863.), međutim, najpouzdanije podatke o tom pitanju donijeli su takozvani popisi vojnih konja, koji potječu iz 1882. godine, a vođeni su još uvijek ga je proveo Središnji statistički odbor u 58 pokrajina. Jasno je da je ovaj popis proveden na konjima, njihovoj dobi, vlasnicima i tako dalje. Ali u principu je u to vrijeme prisutnost konja ili nekolicine njih karakterizirala mogućnosti gospodarstva.

Zanimljivo, unatoč činjenici da je statistikapoljoprivreda se razvila i, što je najvažnije, postojalo je to mjesto, cjelovit popis poljoprivrede u cijeloj Rusiji izvršen je tek 1916. godine. To je zbog rata i potrebe da se uzmu u obzir svi prehrambeni resursi zemlje.

volio:
0
Popularni postovi
Duhovni razvoj
hrana
y