Rad se poštuje, besposlenost je sramota. I to je gotovo uvijek bio slučaj. O tome svjedoči i izraz „mali posao je bolji od velikog besposlenosti“. Zašto je to tako i što je korisno raditi i štetno za nerad - danas ćemo razumjeti.
Značenje poslovice svodi se na jednostavnu formulu: "Bolje učiniti barem nešto nego ništa". Zašto? Jer rad, čak i najznačajnija, ima tri komponente:
Besposlenost nema takve komponente, jer tobesmisleno i bezgranično. No, osim gore navedenih elemenata rada, postoji još jedna strana o kojoj treba razgovarati odvojeno i još uvijek dokazati zašto je malo poduzeće bolje od velike besposlenosti.
Sve, čak i najmanja stvar, može živjetii razvijati se, a ako osoba nije ničim zauzeta, onda joj to neće donijeti zaradu. Štoviše, naše je vrijeme takvo da neki uspijevaju zaraditi na naizgled sitnicama. Na primjer, netko za koga on (ili ona) misli da ima izvrstan ukus i da voli odijevati ljude. Danas se ta profesija naziva "stilist". Ali postoje ljudi koji zarađuju za život samo odabirom odjeće za bogate građane, ne dotičući sliku u cjelini. Naravno, ako je osoba siromašna, onda jednostavno nema novca za osobnog stilista.
Siromaštvo i bogatstvo u ovom slučaju uopće nisuvažno, a ono što je važno je da je mala tvrtka bolja od velike neradnosti. Čak i ako se aktivnost drugima čini neobičnom i nerazumljivom. Tko zna, možda za 10 ili 20 godina osoba postane trendseter.
Inače, Steve Jobs i Bill Gates također su počeli s malim. I što se na kraju dogodilo? Svi znaju. A ovaj je primjer čak uspio postaviti zube na rub. U svakom slučaju, činjenicama se ne može pobjeći.
Knjige američkog psihologa nadaleko su poznateDale Carnegie. Možete ih liječiti na različite načine, ali on posjeduje i mudru misao: "Najjeftiniji lijek za neurozu je biti zauzet." Tako se ispostavlja da poslovica "Mali je posao bolji od velikog nerada" ima i psihološku dimenziju. Dosada i nezaposlenost zaista su opasni. Ako osoba ne zna gdje se primijeniti, tada pokreće razne loše misli iz kojih pada u depresiju ili druga neugodna i rizična stanja. Ako je osoba zauzeta, tada nema vremena za neutemeljena razmišljanja, treba izvršiti dodijeljene zadatke.
Stoga je rad dobar ne samo zato što dajeegzistencije i ispunjava čovjekov život sadržajem - djelo ima i terapeutsko značenje: ne dopušta čovjeku da poludi od razmišljanja o, na primjer, smislu života. Zašto se zamarati svakakvim apstraktnim glupostima kad specifični problemi čekaju svoje rješenje? Odgovor je očit.
A ako osoba razmišlja, shvatit će: poslovica "Mali je posao bolji od velikog nerada" kaže isto.
