Njemačke poslovice su vrlo raznolike.Doista ih je ogroman broj - moguće je da i više nego na ruskom jeziku. Općenito, njemačka mudrost je od posebnog interesa. Pa, tema je zanimljiva, pa bih volio o njoj detaljno razgovarati.
Prije navođenja njemačkih poslovica,vrijedi ukratko razgovarati o temi u cjelini. Dakle prije svega. Poslovice nisu poslovice. Oni se međusobno razlikuju. Poslovica je nedovršena rečenica, koju karakterizira figurativni i živopisni izraz koji nosi određeno simboličko značenje. Ali poslovica je mudrost. Imaju poseban, moralni karakter. To je njihovo glavno prepoznatljivo obilježje.
Zašto su izrazi ove prirode takvivole ljudi i dugo su ukorijenjeni u svakoj kulturi? Ovdje je sve jednostavno. Te su fraze stvorili obični ljudi, ljudi. Nitko nije sjedio u krugu i pitao se koji izraz napisati. Sve je nastalo samo od sebe - u određenim situacijama, u određenim okolnostima. I tako je popravljeno. Svi su izrazi od vitalnog značaja, a ne daleko. Ovo je njihova sol. Oni stvarno mogu natjerati osobu da ne samo razmišlja, već nešto analizira - ponekad čak i vlastiti život. Imaju duboko značenje i svaka je osoba u stanju od svojih riječi izraditi nešto svoje.
Izreke je lako protumačiti.Primarni primjer je sljedeći izraz: "Der Ball sieht den guten Spieler". Doslovno prevedeno kao "lopta vidi dobrog igrača". Izgleda kao nešto, zar ne? Istina, ovo je tumačenje našeg velikog "zvijer trči do hvatača i zvijeri".
Svaka je nacija jedinstvena i osebujna.Njemačke poslovice dio su lokalne kulture. A ako dublje zađete u ovu temu, možete vidjeti da mnogi izrazi koji su se pojavili u Njemačkoj imaju isto ili slično značenje s Rusima.
Dakle, vrijedi navesti nekoliko njemačkihposlovice. Jedno od najspektakularnijih je sljedeće: „Adel liegt im Gemüte, nicht im Geblüte“. Prevodi se na sljedeći način: "Plemenitost nije u krvi, već u duši." Ako govorimo o poznatim njemačkim poslovicama s prijevodom, onda će ovo možda stajati na samom početku. I nema potrebe tražiti skriveno značenje - ono leži na površini.
Svi dobro znamo ruski izraz"sve ima svoje vrijeme". Pa, i Nijemci to vole reći. Samo što zvuči drugačije: "All Ding währt seine Zeit". A "najgori je početak"? Također ga često koriste naši ljudi. U Njemačkoj to zvuči drugačije: "Aller Anfang ist schwer". Točno i prevedeno malo sofisticiranije: "Bilo koji početak je težak." Ali suština je u principu ista.
"Starost nije radost" - to redovito čujemo.Na njemačkom jeziku ovaj izraz glasi kako slijedi: "Alter ist ein schweres Malter". Prijevod je različit, ali značenje je isto. "Starost je velika plaća" - i istina je.
Tu je i vrlo originalan izraz.Na našem materinjem jeziku to zvuči ovako: „U početku se zvalo„ Duge godine života! “. A kraj je zvučao poput pjevanja na sprovodu. " Čak ni rusku analogiju ne treba navoditi kao primjer - ionako je sve jasno. Inače, na njemačkom zvuči kao zdravica: „Am Anfang hiess es“ Lebe lang! ”. Das Ende klang wie Grabgesang ”.
U principu, što god netko mogao reći, kod jednog ili drugog naroda postoje isti izrazi, ali oni samo zvuče drugačije, i to je logično. Tu činjenicu dokazale su prijašnje njemačke poslovice s prijevodom.
Ali Njemačka ima svoj okus.U obliku poslovica, kojih analogija nema kod drugih naroda. Evo izvrsnog primjera: „Anfang und Ende reichen einander die Hände“. Na ruskom će zvučati ovako: "Početak s krajem povlačeći ruke jedni drugima." To sigurno znači da će posao, koji je ikada započet, definitivno biti završen, bez obzira na okolnosti - nije važno kako. Dosta zanimljiv izraz. "Beredter Mund geht nicht zugrund" - prevedeno kao "nećete se izgubiti od ljepote". Odmah nam padne na pamet naša kratka definicija, koja nekim ljudima savršeno odgovara - „visi jezik“. U Njemačkoj, kao i u mnogim drugim državama, cijene svoj materinji jezik i vjeruju da ta riječ može puno. Odavde je vjerojatno potekao ovaj izraz.
Izraz „besser zehn Neiderdenn ein Mitleider ”. Prevedeno na sljedeći način: "10 zavidnika je bolje od jednog simpatičnog." Ova poslovica odmah pokazuje karakter domaćih Nijemaca. I potvrđuje njihovu čvrstinu. Značenje fraze je očito. Uistinu, bolje je trpjeti zavist od strane drugih nego suosjećanje. Ako su ljubomorni, onda postoji nešto. A suosjećanje za mnoge znači sažaljenje. Nije najbolji osjećaj.
Njemačka je bogata zemlja.Tamo ima mnogo bogatih i uspješnih ljudi. Možda je ovo paradoks, ali mnoge njemačke poslovice imaju svoje značenje, što znači da je bogatstvo dobro i trebate mu težiti. Za razliku od Rusije, "siromaštvo nije porok", "siromašni se ne srame biti" itd. Ne treba donositi nikakve zaključke - dovoljno je jednostavno usporediti životni standard i broj nezaposlenih. Na primjer, ova je fraza dobar primjer: “Armut ist fürs Podagra gut”. Prevedeno kao „siromaštvo doprinosi gihtu“. Svi znaju da je ovo užasna bolest, pravo sakaćenje ljudskog tijela. Dakle, značenje je jasno.
“Dem Armen wird immer das Ärgste zuteil”.Implikacija ove izreke otprilike je da najgore zlo neprestano pada na prosjački udio. Drugi izraz koji znači da se "lijenost plaća siromaštvom". Duboko značenje koje, nažalost, ne razumiju svi ljudi. Točnije, oni to u potpunosti ne razumiju. Na njemačkom zvuči ovako: "Faulheit lohnt mit Armut". I još jedna motivirajuća poslovica: "Unglück trifft nur die Armen". Njegovo je značenje da nevolje uvijek dolaze samo siromašnima.
I ovo su samo neki od primjera.Nije ni čudo što ljudi u Njemačkoj teže bogatstvu. Moguće je da su vrijednosti bogatstva i blagostanja položene vrlo davno, a gore navedena narodna mudrost mogla bi u tome igrati ulogu.
Govoreći o njemačkim poslovicama s prijevodom na ruski, ne možemo ne primijetiti izraze koji su pripadali velikim filozofima, književnicima i drugim poznatim ličnostima Njemačke.
Na primjer, Johann Goethe jednom je rekao:„Ein Mensch sein heißt ein Kämpfer sein“, što je značilo „biti čovjek znači biti borac“. I rekao je sve kako treba. Napokon, svi se ljudi svakodnevno suočavaju s problemima, preprekama, nevoljama, nevoljama koje moraju riješiti. I koliko god ih bilo, nema izlaza. Treba se nositi sa svime, iako silom. Nije li ovo borba? Ista tema dotaknuta je u njegovoj drugoj frazi za ulov, koja zvuči ovako: „Nur der verdient sich Freiheit wie das Leben, der täglich sie erobern muss“. A smisao je sljedeći: samo je ta osoba dostojna života i slobode, koja se svakodnevno bori za nju.
I Nietzsche je uveo takav koncept kao "umwertung aller Werte". Odnosno, „revalorizacija vrijednosti“. Ovdje je i tako sve jasno - mislio je na to da ljudi ponekad nečemu pridaju preveliku važnost.
Marx i Engels također su poznati ljudi, Perušto pripada masi izjava. Čak i ako to nisu njemačke izreke i poslovice s prijevodom, one također zaslužuju pažnju. "Das Sein bestimmt das Bewusstsein" ("Biće određuje svijest"), "Die Arbeit hat den Menschen geschaffen" ("Rad stvorio čovjeka"), "Das Rad der Geschichte zurückdrehen" ("Vraćanje kotača povijesti") jesu samo nekoliko popularnih aforizama koji im pripadaju.
Dovršite temu govora o slavnim osobamaŽelio bih reći Heinrich Heine. Na materinjem jeziku publicista i pjesnika zvučalo je ovako: „Ein Kluger bemerkt alles. Ein Dummer macht über alles eine Bemerkung ”. A suština izreke je da razumna osoba primjećuje apsolutno sve. Budala zaključke donosi samo iz jednog slučaja.
Mnoge jedinstvene njemačke poslovice i izrekeimaju vrlo suptilno značenje. I po tome su izvanredni. Na primjer: "Wenn man auch schief sitzt, so muss man doch gerade sprechen". Prijevod je da, čak i ako osoba sjedi krivo, uvijek bi trebala govoriti izravno. Mudrost "man wird zu schnell alt und zu spät gescheit" također ima dobro značenje. A sastoji se u sljedećem: ljudi prerano stare, a pametniji postaju prekasno. Također relevantno. "Keine Antwort ist auch eine Antwort" - glavna ideja ovog izraza je da, ako nema odgovora, to je i dalje odgovor. Paradoks je, ali dogodi se. Izraz "wer viel fragt, der viel irrt" sadrži prilično aktualno značenje. Njegovo značenje je jednostavno. Činjenica je da se osoba koja previše pita, a često se jednostavno u stvari često prevari.
Pa, sve gore navedeno je samo malomalo onih izraza, mudrosti i poslovica kojima se mogu pohvaliti stanovnici Njemačke. A ako razmislite o svakoj od njih, može se činiti da mnoge riječi koje su se ukorijenile u njemačkoj kulturi zaista nisu samo slova, već ono što je utjecalo na formiranje likova, vrijednosti i ideja Nijemaca.
