U posljednjih nekoliko godinazakon je usvojio niz reformi koje su utjecale na isplate mirovina različitim kategorijama građana. Na primjer, od 2016. obustavljeno je indeksiranje isplata onim umirovljenicima koji nastavljaju s radnom aktivnošću. Međutim, ova je radnja izvedena s napomenom u kojoj se navodi da će, kad osoba odluči završiti svoje radno iskustvo, sve naknade i dospjeli povrat indeksacije biti nadoknađene. Ovo je glavna bitna razlika. Inače, isplata mirovina radnim umirovljenicima vrši se pod istim uvjetima kao i oni koji su već završili svoju djelatnost i nalaze se na zakonskom odmoru i državnoj potpori. No, suprotno prognozama, ta plaćanja ostaju. O posebnostima isplate mirovina zaposlenim umirovljenicima i njenim izračunima raspravljat će se u ovom članku. Ovo je područje dugo vremena ostalo stabilno, ali prije nekoliko godina počelo je doživljavati dramatične promjene.
Zakon je započeo prilično značajne promjeneizdržati 2013. Tada su potpisana dva dokumenta koja čine novi zakonodavni okvir. Prvi kaže da je mirovina bilo koje osobe podložna osiguranju, a drugi - da ima financijsku osnovu. Budući da je prijedloge zakona podržala većina, od 2015. godine sve su promjene stupile na snagu i počele funkcionirati na pravnoj razini. U skladu s tim, veličina mirovine više nema univerzalnu fiksnu vrijednost.
Većina stručnjaka koji analiziraju novoodredbe, tvrde da u općem smislu neće donijeti ništa dobro. Prije svega, moglo bi se pogoršati financijsko stanje državnog proračuna, jer privatna osiguravajuća i mirovinska društva nude najpovoljnije uvjete za suradnju s umirovljenicima. Prijenos vlastite štednje iz državnog mirovinskog fonda Ruske Federacije postaje popularna praksa. Prema mnogim stručnjacima, prijedlog zakona o specifičnostima isplate mirovina zaposlenim umirovljenicima posljedica je smanjenja rezervi mirovinskog fonda Ruske Federacije. Predlaže se zaustavljanje indeksacije isplata zbog starosti, onim primateljima koji zajednički obavljaju radne aktivnosti.
Prema statistikama, radni umirovljeniciprepoznalo oko 220.000 ljudi. A ako je otkazivanje isplate mirovina zaposlenim umirovljenicima utvrđeno zakonom, tada će država moći uštedjeti oko 16 milijardi rubalja. Nakon nekoliko godina rada na zakonu, ta će brojka već biti 60 milijardi.
Reforma je u većoj mjeri obvezivala formiranje novepostupak izračuna mirovine i uvjete pod kojima se ona mora dodijeliti. Do danas su za izračune već uvedeni koeficijenti čija veličina izravno ovisi o povijesti radne aktivnosti osobe: ukupno radno iskustvo, plaća, iznos odbitaka u porezni fond. Prema zakonu 400-F3, danas formula ima sljedeći oblik: SP (pokazatelj osiguranja pokazatelja mirovine) = IPK (broj osvojenih bodova) × SPK (trošak u skladu s IPK) + FV (fiksni dio mirovine plaćanje).
Prema novim pravilima usvojenim sadašnjimzakonodavstva, od dana stupanja na snagu novih zahtjeva, iznos mirovinskih isplata podliježe ponovnom izračunu u skladu s utvrđenom formulom. Međutim, vlada tvrdi da će se svi prethodno usvojeni uvjeti poštivati i uzeti u obzir pri formiranju konačne mjesečne uplate.
Govoreći o akumulaciji, možemo reći da je procesformiranje određenog mjesečnog iznosa nije se promijenilo. Sve se transformacije više odnose na pravnu stranu, budući da je stvoren jedan regulatorni dokument u kojem su navedene sve relevantne odredbe.
Prema važećem radnom zakonodavstvu,u slučaju da osoba službeno ima pravo na mirovinu, ali to nije učinila iz svojih razloga, u mogućnosti je povećati svoju štednju. Država neće zabraniti takve aktivnosti s nalaskom odgovarajuće dobi. No, planira revidirati postupak u skladu s kojim se mirovine isplaćuju zaposlenim umirovljenicima. Ako govorimo o dijelu osiguranja, tada je postupak za njegov izračun već doživio značajne promjene. Dakle, ako je prije donošenja novog zakona bio na snazi koncept mirovinske imovine ili kapitala, onda su danas svi indeksi pretvoreni u bodove.
Spor je uzrokovan člankom 18. Saveznog zakona "O radnim mirovinama",što ukazuje da se obračun dijela osiguranja vrši na temelju dostupnih podataka o osobi u PF RF. Međutim, u praksi postoji pojedinačno računovodstvo na temelju kojeg se formira veličina plaćanja. Takve metode uključuju individualni pristup i analizu svake situacije zasebno. Postupak je postao mnogo lakši pojavom elektroničkih programa sposobnih za automatsko izvršavanje svih izračuna.
Akumulativni dio ne uzima se tek tako.Zapravo, ljudi ga sami pružaju tijekom svog života. Danas je uobičajeno razlikovati tri načina plaćanja financiranog dijela: jednokratni sustav, hitni sustav (u pravilu se provodi nakon podnošenja posebnog zahtjeva) i financirani dio (koji plaća doživotno stanje nakon što navršite dob za umirovljenje). Svako plaćanje vrši se isključivo pojedinačno i može imati neke nijanse. Pitanje kakvih nedostataka sustav ima razmatra se u svakom slučaju posebno.
Početkom 2015. vlada je bilapostavljeno je pitanje koliko je svrsishodno provesti proces prikupljanja mirovina za one koji su rođeni 1967. godine. Međutim, treba shvatiti da su oni ljudi koji su odlučili da je isplativije prenijeti vlastitu mirovinu na nevladine organizacije već uspjeli formirati fondovski sustav. Osobe koje nisu podnijele nikakvu prijavu ne sudjeluju automatski u procesu financiranja mirovinama.
Tipično, bilo koji dio mirovinske naknade možeprilagoditi u skladu s promjenama u društvenoj ili ekonomskoj sferi života. Najčešće se to događa u kolovozu svake godine, gdje se vrši izračun i izračunava dio koji nije ranije upisan. U slučaju da je državni mirovinski fond odlučio prilagoditi iznos isplate u pojedinačnom slučaju, tada osoba prima nedostajući iznos nakon nekoliko mjeseci od datuma podnošenja zahtjeva.
Na inicijativu Ministarstva rada 2016. godineodluka da se ne indeksiraju isplate za one koji su već navršili dob za umirovljenje, ali istodobno nastavljaju raditi. Osim toga, ovaj zakon vrijedi do 2019. godine. Takva se situacija stvorila na temelju toga da osobama koje primaju plaću nije toliko potrebna indeksacija, jer imaju dodatni izvor prihoda.
Osim toga, zakon o isplati mirovina zaposlenim umirovljenicima predviđa:
Pogrešno je mišljenje da je donošenjem novog zakona prestalo isplaćivanje mirovina zaposlenim umirovljenicima. Otkazano je samo njegovo indeksiranje. A pod određenim uvjetima moguć je i ponovni izračun.
Početkom 2016. godine PF je trebaopopraviti činjenicu da osoba, nakon što dosegne određenu dob, nastavi raditi. Umirovljenik mora bez odlaganja dati dodatne informacije o poslu. U slučaju da iz nekog razloga osoba odluči da ima pravo na povećanje mirovine, možete se prijaviti pojedinačno i podnijeti zahtjev za reviziju i ponovni izračun raspoloživog iznosa.
Osim toga, ako je umirovljenik dao otkaz i više neplanira raditi, onda te podatke mora dostaviti i mirovinskom odjelu u mjestu prebivališta, jer bez toga automatska indeksacija neće započeti. U pravilu, indeksacija uvijek doprinosi povećanju visine isplate mirovine. Potrebna ponovna izračunavanja formiraju se krajem tromjesečja. Prilikom utvrđivanja činjenice rada osobe nakon navršene određene dobi ne oduzima se indeksacijski odbitak.
Zbog posljednjih promjena na ovom području,ovo pitanje zabrinjava mnoge. Prijedlogom zakona o isplati mirovina zaposlenim umirovljenicima predviđeno je samo ukidanje indeksacije. Izdavanje novčanih naknada u vezi s povratkom neće se otkazati u bliskoj budućnosti. Iako je Ministarstvo rada zaposlenim umirovljenicima predložilo nove isplate mirovina prema kojima bi ih mogle primati osobe koje na to imaju pravo, s izmjenom da njihov osnovni prihod ne prelazi 1 milijun rubalja godišnje. No, takav prijedlog dobio je 76% negativnih glasova kada se razmotri u javnim komentarima. Stoga nije usvojen prijedlog zakona o specifičnostima isplate mirovina zaposlenim umirovljenicima.
Za 2017. godinu isplata mirovina zaposlenim umirovljenicimaostaje jednak ljudima koji su već napustili svoje radne obaveze. Jedina razlika je prekid indeksiranja. No, prema Vladi, čim osoba odluči prekinuti svoje aktivnosti, imat će pravo na naknadu.
