Karibska kriza - teška situacija na svijetuarena koja se oblikovala 1962. godine i sastojala se od osobito teškog sukoba između SSSR-a i SAD-a. U ovoj situaciji, po prvi put, nad čovječanstvom je visjela opasnost od rata korištenjem nuklearnog oružja. Karibska kriza iz 1962. bila je sumorni podsjetnik da je dolaskom nuklearnog oružja rat mogao dovesti do uništenja cijelog čovječanstva. Ovaj je događaj jedan od vrhunaca Hladnog rata.
Karibska kriza, čiji su uzroci skriveniSukob između dvaju sustava (kapitalističkog i socijalističkog), imperijalističke politike Sjedinjenih Država, nacionalne oslobodilačke borbe naroda Latinske Amerike, imao je svoju pozadinu. Godine 1959. pobijedio je revolucionarni pokret na Kubi. Batista, diktator koji je provodio proameričku politiku, bio je zbačen, a na vlast je došla patriotska vlada na čelu s Fidelom Castrom. Među pristašama Castra bilo je dosta komunista, primjerice, legendarni Che Guevara. Godine 1960. vlada Castra nacionalizirala je američka poduzeća. Naravno, američka vlada bila je izrazito nezadovoljna novim režimom na Kubi. Fidel Castro izjavio je da je komunist i uspostavio odnose sa SSSR-om.
Sada SSSR ima saveznika, koji se nalazi ublizina glavnom neprijatelju. Na Kubi su provedene socijalističke transformacije. Počela je ekonomska i politička suradnja između SSSR-a i Kube. Godine 1961. američka vlada, u blizini Playa Chirona, iskrcala je trupe koje su činili Castrovi protivnici koji su emigrirali s Kube nakon pobjede revolucije. Pretpostavljalo se da će taj potez biti američki zrakoplov, ali ga Sjedinjene Države nisu koristile, u stvari, Sjedinjene Države su napustile te trupe svojoj sudbini. Zbog toga su vojnici sletjeli poraženi. Nakon tog incidenta, Kuba se obratila Sovjetskom Savezu za pomoć.
Na čelu SSSR-a u to vrijeme bio je N. S. Hruščov.
Nakon što saznaju da Sjedinjene Države žele nasilnoda bi zbacio kubansku vladu, bio je spreman za najdrastičnije mjere. Hruščov je predložio da Castro stavi nuklearne projektile. Castro se složio s tim. Godine 1962. sovjetski nuklearni projektili tajno su razmješteni na Kubi. Američki vojni izviđački zrakoplov koji je letio iznad kubanskih raketa. U početku, Hruščov je zanijekao njihovu nazočnost na Kubi, ali je karipska kriza rasla. Izviđački zrakoplov je fotografirao rakete, te su slike predstavljene svjetskoj zajednici. S Kube, nuklearni projektili mogli bi stići do Sjedinjenih Država. Američka vlada je 22. listopada objavila pomorsku blokadu Kube. U SSSR-u i SAD-u proučavano je korištenje nuklearnog oružja. Svijet je praktički bio na rubu rata. Bilo kakve grube i nepromišljene radnje mogu dovesti do strašnih posljedica. U toj situaciji Kennedy i Hruščov su mogli pregovarati.
Prihvaćeni su sljedeći uvjeti:SSSR uklanja nuklearne rakete s Kube, SAD uklanja svoje nuklearne rakete iz Turske (američko nuklearno oružje bilo je u Turskoj, koja je mogla doći do SSSR-a) i napušta Kubu sama. Ovo je kraj karipske krize. Rakete su odnesene, američka blokada je podignuta. Karibska kriza imala je važne posljedice. Pokazao je koliko je opasna eskalacija malog oružanog sukoba. Čovječanstvo je očito počelo shvaćati nemogućnost pobjednika u nuklearnom ratu. U budućnosti će SSSR i SAD izbjeći izravni oružani sukob, preferirajući ekonomske, ideološke i druge poluge. Zemlje koje su ovisne o Sjedinjenim Državama sada su shvatile mogućnost pobjede u nacionalnooslobodilačkoj borbi. Za SAD je sada postalo teško provoditi otvorenu intervenciju u zemljama čija vlada ne usklađuje svoje interese s onima u Sjedinjenim Državama.
