Nove zemlje teže ulasku u Europsku uniju, jerpostoje povoljni ekonomski i politički uvjeti za svaku državu. Međutim, glasine o mogućem kolapsu zemalja Europske zajednice alarmantne su. Stoga pitanje prestiža pristupanja Eurozoni postaje aktualno. Da bismo to razumjeli, potrebno je otkriti tko je član Europske unije i kako zapravo žive ljudi u europskim zemljama.
1951. u Parizu sporazum o europskomzajednicu ugljena i čelika potpisalo je 6 država: Italija, Belgija, Francuska, Njemačka, Luksemburg, Nizozemska. 1973. dodane su im Velika Britanija, Irska, Danska; 1981. - Grčka; 1986. - Španjolska, Portugal; a 1995. - Austrija, Švedska i Finska.
2004. godine došlo je do najvećeg pristupanja kada se Europskoj zajednici pridružilo još 10 zemalja.
Ugovor iz Maastrichta, koji predviđa formiranje Europske unije, potpisan je 1993. godine. Trenutno Eurozona uključuje 28 država.
Popis zemalja koje su u 2013. pripadale Europskoj uniji:
Plava zastava Europske unije ukrašena je s 12 zlatnih zvijezda. Povijest njezina stvaranja izgleda paradoksalno, jer se sama zastava pojavila prije nego što je došlo do formiranja EU.
Gotovo svi ekonomski pametniosoba zna tko je član Europske unije, ali zašto se na njegovoj zastavi nalazi 12 zvijezda nije svima poznato. Zapravo, ovaj broj simbolizira integralni oblik svemira, broj mjeseci u godini i broj znamenki na brojčaniku sata. A krug je utjelovljenje jedinstva.
Ovo je prvi put da je takav amblem uvelo Europsko vijeće koje se bavilo ljudskim pravima i kulturnim pitanjima. A 1986. godine zvjezdanoplava zastava proglašena je amblemom EU.
1972. godine izabrana je himna Europske unije. Bila je to oda "Radosti", koja je službeno odobrenje dobila 1985. godine. Europska himna ima poznate autore - Beethovena i Schillera.
Unatoč prividnoj vedrini, mnogiZemlje članice EU prolaze kroz ekonomsku krizu. Postoje poteškoće s valutom eura, što snažno podržava Njemačka. Odnosi između Velike Britanije i Europske unije eskaliraju. Suficit platne bilance između država EU-a nastavlja se širiti.
Financijer George Soros (SAD) upozorava da eurozoni prijeti kolaps. Jaz između država vjerovnika i dužnika EU povećava se, a ekonomska poboljšanja još nisu predviđena.
Sada su mnogi zabrinuti tko je dio Europske unije u okviru dogovorenog programa proširenja EU. Danas su to zapadni Balkan, Albanija, Bosna i Hercegovina.
Ne tako davno, Evangelos Venizelos, potpredsjednik vlade koji je predsjedavao EU, rekao je da Moldavija nije prioritet Europske unije.
Jose Manuel Barroso, predsjednik Europske komisije,tvrdi da Ukrajina nije spremna za ulazak u Europsku uniju. A Europska zajednica još nije spremna prihvatiti zemlju u svoje redove. Zemlje članice EU nisu jednoglasne po pitanju pristupanja Ukrajine. Smatraju da zemlja treba provesti niz reformi, uključujući borbu protiv korupcije, i povećati razinu odgovornosti vlasti prema društvu. Dok se to ne dogodi, država se ne može prijaviti za članstvo u EU. Osim toga, Ukrajina u ovoj fazi treba riješiti i mnoge druge probleme.
Da bi se očuvala Europska unija, potrebno je poduzetiekonomske mjere radikalne prirode: vratiti države u nacionalne valute, pod uvjetom da se euro očuva, ili ojačati nadnacionalnu ulogu eurozone.
Pitanje tko je dio Europske unije inferiorno jerastući problem prevladavanja gospodarske krize u Europi. Ako je moguće normalizirati političku i ekonomsku situaciju u EU i sačuvati euro, moguće su da će i druge zemlje koje teže tome postati vrlo brzo.
